Procesi socioekonomske i tehnološke preobrazbe koju se već niz desetljeća povezuje s Postmodernom, „postindustrijskim društvom“ (Bell), i „likvidnim modernitetom“ (Bauman) – privatizacija, digitalizacija, globalizacija itd. – donose i vrlo prepoznatljive posljedice po dušu i duh. U svojoj knjizi Doba disrupcije: Kako ne poludjeti (2016.)[1], francuski filozof Bernard Stiegler proziva „industrijsku i sustavnu glupost“ i „novo …
„Kako je moguće da ozbiljni ljudi nastavljaju vjerovati u progres, suočeni s nagomilanim dokazima od kojih bi se moglo očekivati da pobiju ideju progresa jednom zauvijek?“ (Christopher Lasch, The True and Only Heaven: Progress and Its Critics) O njemačkom neuroznanstveniku i psihijatru Manfredu Spitzeru počelo se kod nas stidljivo govoriti negdje od kraja 2018., kada …
„Vidiš… čovjek ne zna točno gdje da se ili kako kreće. Vjeruj mi, to je istina. Svaki čin, svaka prilika, gori su od onih prethodnih – ali samo malo gori. Čekaš sljedeću prigodu, i onda sljedeću. Čekaš jedan potresan događaj, misleći da će ti se ostali – kada taj šok nastupi – nekako pridružiti u …
Generacijsko grupiranje mladih u sociopsihološke „kohorte“ provlači se kroz najveći dio dvadesetog stoljeća i sve do danas. Počevši od 1920-ih godina, kada se počelo govoriti o dezorijentiranoj, „izgubljenoj generaciji“ – koja je stasala tijekom Prvog svjetskog rata – ovaj vid pseudointelektualne zanimacije, nastavio se kroz uspone i padove, prelazeći s optimističkih naglasaka (Greatest Generation) na …
„Vrijeme u kojem je postojalo nešto takvo kao Drugi, prošlo je. Drugi kao tajna, Drugi kao iskušenje, Drugi kao eros, Drugi kao želja, Drugi kao pakao, i Drugi kao bol – nestaje. Negativnost Drugoga sada se povlači pred pozitivnošću Istog. Proliferacija Istog utemeljuje patološke promjene koje pogađaju društveno tijelo. Ono se ne razbolijeva zbog uskrate …
NEOLIBERALIZAM NAš SVAGDAšNJI – V.DIO: POHVALA „IDIOTIZMU“ Read More »
Usporedba suvremene neoliberalne inačice kapitalizma – ili, nadzorne (surveillance), kako to preciznije naziva Zuboff – s Orwellovom 1984-om, nipošto nije ekstremistički eksces. Naime, praktično svatko tko se teorijski suočava s ovom novom vrstom moći, u pokušaju da se interpretira novo i još nedovoljno poznato, nužno pribjegava pogledu kroz „stare naočale“. Kao što primjećuje Zuboff, „(n)ema …
Hanova teza o neoliberalnoj politici kao psihopolitici u fokus stavlja inflaciju zanimanja za emocije i rašireni diskurs o njima, koji se preko masovnih medija i društvenih mreža odavno prelio i na akademsku razinu. Izgleda da smo se definitivno oprostili od čovjeka kao animal rationale – dakle, ujedno i od aristotelovskog nasljeđa, kako u medievalno-skolastičkoj (Toma …
Kao što primjećuje Han, neoliberalna politika u stvari je psihopolitika, utemeljena na doživljavanju i emociji, „koja samo zavodi subjekt – sve dublje i dublje – u stanje subjekcije i podvrgnutosti“.[1] Pod takvim uvjetima subjektivacija – postajanje subjektom – odvija se isključivo kao podjarmljivanje putem svojevrsna „psihološkog terora“. Da bi se subjekt uzdigao iz stanja podjarmljenosti, …
Mnogi misle da je riječ „neoliberalizam“ dotrajala i da se iza nje ne krije nikakav ozbiljan sadržaj. Odavno su revni komentatori – i trolovi – na brojnim internetskim forumima, ismijali i otpisali ovu riječ kao iluzornu mantru zbunjenih i nadobudnih studenata s filozofskog faksa. No, iza ovog odbijanja kritičke vrijednosti pojma neoliberalizma, u stvarnosti mogu …
I. Tragičan slučaj Charlie Hebdoa, kao i benignija epizoda s danskim karikaturama proroka Muhameda, svjedoče o privrženosti slobodi izražavanja koja ne isključuje slobodu ismijavanja i ruganja nečijim svetinjama. No, kako primjećuje Tzvetan Todorov, neograničena sloboda ubija slobodu, dok neograničena sloboda izražavanja oslobađa od svih vrednota.[1] Da i u liberalno-demokratskim društvima parola o “zabrani zabranjivanja” nije …
