INFOKRACIJA – II. DIO: DOBA TELEVIZIJE, ILI „PRIČAM TI PRIČU“

Kao što je najavljeno u prvom dijelu, sada nam valja slijediti Hanovu povijesnu analizu degeneracije demokratskog sustava u aktualno stanje „infokracije“. Pretpostavka je da dubinsku strukturu naše duhovno-povijesne situacije možemo nazrijeti jedino kroz povijesnu retrospektivu, odmatajući postupno faze propadanja – ili, kako bi to Heidegger mogao reći, listajući stranice progresivnog „zaborava bitka“ (Seinvergessenheit). Pritom ćemo, …

INFOKRACIJA – II. DIO: DOBA TELEVIZIJE, ILI „PRIČAM TI PRIČU“ Read More »

INFOKRACIJA – I. DIO

Kada u eksperimentalnoj komičnoj drami Dereka Jarmana, koncem predavanja na Cambridgeu jedan student suoči filozofa Ludwiga Wittgensteina sa zdravorazumskom snagom „prirodnosti“ uvriježenih tvrdnji – poput „Znam da me boli“ – profesor uzvraća sljedećim pitanjem: „Recite, zašto je ljudima prirodnije vjerovati da se Sunce okreće oko Zemlje, a ne obrnuto?“ Nakon očekivanog studentovog odgovora da to …

INFOKRACIJA – I. DIO Read More »

DIGITALNA FOTOGRAFIJA KAO UMJETNOST – I. DIO

Prema Williamu J. Mitchellu, digitalna slika razlikuje se od tradicionalne fotografije jednako duboko kao što se fotografija razlikuje od umjetničke slike. Uostalom, Mitchell u svojoj vrlo utjecajnoj knjizi Rekonfigurirano oko: vizualna istina u post-fotografskoj eri (1992.) niti jednom ne koristi sintagmu „digitalna fotografija“! Rečena je razlika, smatra, ukorijenjena u njihovim temeljnim fizičkim karakteristikama, koje također …

DIGITALNA FOTOGRAFIJA KAO UMJETNOST – I. DIO Read More »

NAJBOLJI FOTOGRAF U BOJI: WILLIAM EGGLESTON

Naslov zvuči bombastično, iako postoji niz argumenata koji mu idu u prilog. No, prije negoli ih iznesemo, pristaje li Egglestonu uopće takav naslov? Poslušajmo legendarnog fotografa američkog juga, koji na pitanje „što neku fotografiju čini slavnom (iconic)“ – u jednom intervjuu koji je u međuvremenu iščezao s interneta – odgovara ovako: „Kao prvo, mislim da …

NAJBOLJI FOTOGRAF U BOJI: WILLIAM EGGLESTON Read More »

STRAIGHT FOTOGRAFIJA – šTO JE TO?

Prvi znaci krize piktorijalističke fotografije bili su sasvim uočljivi već početkom dvadesetog stoljeća. S filozofskog stajališta, postupno razdvajanje ljubitelja fotografije kao umjetničkog medija od poklonika tehničke objektivnosti s druge strane, možemo promatrati kao posljedicu sukoba pozitivističkog scijentizma – dakle, kulta činjeničnog i egzaktnog – i stare metafizike, koja ne odustaje od vjere u bitno značenje, …

STRAIGHT FOTOGRAFIJA – šTO JE TO? Read More »

O PIKTORIJALIZMU: DRUGO ZLATNO DOBA FOTOGRAFIJE

Ovaj ranije najavljeni pregled povijesti fotografije u razdoblju od druge polovice devetnaestog stoljeća pa nadalje, nastavljamo tamo gdje smo stali samim krajem prošle godine. Dakle, tijekom 1850-ih godina, niz priznatih engleskih foto-amatera – ujedno članova tradicionalistički orijentiranih fotografskih klubova i društava – postaju profesionalci, uključujući ovdje i najpoznatije primjere poput Rogera Fentona i Henryja Peacha …

O PIKTORIJALIZMU: DRUGO ZLATNO DOBA FOTOGRAFIJE Read More »

UMJETNIčKA FOTOGRAFIJA? – I. DIO

„Sam uređaj mora se smatrati nesumnjivo najvažnijim, a možda i najneobičnijim trijumfom moderne znanosti. Ako promotrimo djelo uobičajene umjetnosti pomoću snažnog mikroskopa, nestat će svi tragovi njegove sličnosti s prirodom – ali najpomnije proučavanje fotogeničnog crteža otkriva samo još apsolutniju istinu, još savršeniju istovjetnost izgleda s predstavljenom stvari. Varijacije sjene, i gradacije linearne i zračne …

UMJETNIčKA FOTOGRAFIJA? – I. DIO Read More »

ZLATNO DOBA FOTOGRAFIJE, ILI: RUINED ABBEYS & BLASTED TREES

„U stvari, početak je uvijek ono što je najveće.“ Martin Heidegger, Einführung in die Metaphysik „Početak još jest. On ne leži iza nas kao nešto davno minulo, nego stoji ispred nas. Početak je, kao ono najveće, već unaprijed prekoračio preko svega dolazećeg, pa tako i preko nas. Početak je upao u našu budućnost, on stoji …

ZLATNO DOBA FOTOGRAFIJE, ILI: RUINED ABBEYS & BLASTED TREES Read More »

OBRAZOVANJE: 2.0 ILI 0.0?

Nakon uvodnog „misaonog eksperimenta“ (vidi prošli nastavak „Smartfon epidemija“), Spitzer poglavlje posvećeno obrazovanju započinje sa samouvjerenom tvrdnjom da je znanstveno dokazano „što djeci čini dobro, a što ne“. Konkretno, „Mala ljudska bića imaju potrebu za kontaktima sa svojim vršnjacima, s odraslima koji su puni razumijevanja i topline, i s prirodom. Međutim, nemaju potrebu za bavljenjem …

OBRAZOVANJE: 2.0 ILI 0.0? Read More »

SMARTFON EPIDEMIJA

Epidemija pametnih telefona: prijetnja zdravlju, obrazovanju i društvu (2018.) četvrta je knjiga Manfreda Spitzera posvećena posljedicama novih elektronskih medija na korisnike, a prošle je  godine prevedena i na hrvatski jezik. U svakoj knjizi, pažnja ovoga poznatog njemačkog neuroznanstvenika i psihijatra posebno je usmjerena na djecu i mlade. U fokus javnosti dovele su ga kontroverze povodom …

SMARTFON EPIDEMIJA Read More »