Nakon uvodnog „misaonog eksperimenta“ (vidi prošli nastavak „Smartfon epidemija“), Spitzer poglavlje posvećeno obrazovanju započinje sa samouvjerenom tvrdnjom da je znanstveno dokazano „što djeci čini dobro, a što ne“. Konkretno, „Mala ljudska bića imaju potrebu za kontaktima sa svojim vršnjacima, s odraslima koji su puni razumijevanja i topline, i s prirodom. Međutim, nemaju potrebu za bavljenjem …
Epidemija pametnih telefona: prijetnja zdravlju, obrazovanju i društvu (2018.) četvrta je knjiga Manfreda Spitzera posvećena posljedicama novih elektronskih medija na korisnike, a prošle je godine prevedena i na hrvatski jezik. U svakoj knjizi, pažnja ovoga poznatog njemačkog neuroznanstvenika i psihijatra posebno je usmjerena na djecu i mlade. U fokus javnosti dovele su ga kontroverze povodom …
Evergreen State College nije jedno od najvećih javnih sveučilišta u SAD-u, ali je na glasu kao jedno od najliberalnijih i najprogresivnijih. Uostalom, smješteno je na sat vožnje od Seattlea, u kojemu redovito pobjeđuju demokrati, u pravilu s preko 80 posto glasova. Dodajmo i da je najveći grad države Washington prva metropola u povijesti SAD-a koja …
„Ne nudimo rješenja. Mi samo kritiziramo. Potpuno smo cinični. Potpuno skeptični.“ (Hugh Cornwell, The Stranglers) U „zlatnom dobu“ modernog školstva, građanstvo se obrazovanjem borilo protiv povlastica plemstva, čvrsto vjerujući da je ono otvoreno svima, i da se upravo kroz školovanje mogu transcendirati granice vlastitoga socijalnog podrijetla. No, shvaćanje po kojemu o vrijednosti pojedinca treba odlučivati …
KULTURA GRANDIOZNOSTI I FUNKCIONALNA GLUPOST (QUO VADIS, SCHOLA? – III. DIO) Read More »
Duboko nerazumijevanje filozofskog pojma dokolice, kao i ignoriranje činjenice da ustanova škole ne duguje potonjoj tek slučajno svoje ime – lako vodi do mržnje ili preziranja dokolice. Podrazumijeva se da preziratelji dokolice – nerijetko, i svakoga intelektualnog nastojanja da se problem zahvati u korijenu i apstraktno izrazi – krotko prihvaćaju svoju podređenost općem imperativu bezuvjetne …
RELIGIJA OBRAZOVANJA KAO „OBRNUTA SOCIJALIZACIJA“ (QUO VADIS, SCHOLA? – II. DIO) Read More »
Sa svojom Teorijom neobrazovanosti, austrijski filozof Konrad Paul Liessmann je još 2006. iznio sve protuargumente zagovornicima obrazovnih reformi ad infinitum. Otkada znam za školu – i prije negoli sam se zaposlio u jednoj – najavljivalo se „onu“ predstojeću Veliku Reformu, pri čemu se ipak nije krilo da ona neće okončati Reformu kao takvu. Time je …
„Kako je moguće da ozbiljni ljudi nastavljaju vjerovati u progres, suočeni s nagomilanim dokazima od kojih bi se moglo očekivati da pobiju ideju progresa jednom zauvijek?“ (Christopher Lasch, The True and Only Heaven: Progress and Its Critics) O njemačkom neuroznanstveniku i psihijatru Manfredu Spitzeru počelo se kod nas stidljivo govoriti negdje od kraja 2018., kada …
Uvod Vezivanje filozofije odgoja – točnije, norme odgoja koji se mora čuvati otvorenih ili prikrivenih zagovora manipulacije – uz pojednostavljenu i nepropitanu filozofiju progresa, teško može predstavljati zadovoljavajuće rješenje. Naime, kako nas poučava Foucault – a Deleuze eksplicitno objašnjava – uspravnom hodu društvene-političke emancipacije ispriječila se epohalna metamorfoza klasične disciplinarne moći u paradigmu moći društva …
Par godina prije povijesnog sloma realnog socijalizma u Europi, kao maturant morao sam na likovnoj umjetnosti odabrati temu za „referat“ i prijaviti ju profesoru. U tadašnji didaktički diskurs još se nije infiltrirala terminologija „eseja“ i „kompetencija“ – barem ne kod „nas“ – pa se profesor nije morao zamarati bajanjem i proricanjem tragova koje će pisanje …
