Nakon uvodnog „misaonog eksperimenta“ (vidi prošli nastavak „Smartfon epidemija“), Spitzer poglavlje posvećeno obrazovanju započinje sa samouvjerenom tvrdnjom da je znanstveno dokazano „što djeci čini dobro, a što ne“. Konkretno, „Mala ljudska bića imaju potrebu za kontaktima sa svojim vršnjacima, s odraslima koji su puni razumijevanja i topline, i s prirodom. Međutim, nemaju potrebu za bavljenjem …
Epidemija pametnih telefona: prijetnja zdravlju, obrazovanju i društvu (2018.) četvrta je knjiga Manfreda Spitzera posvećena posljedicama novih elektronskih medija na korisnike, a prošle je godine prevedena i na hrvatski jezik. U svakoj knjizi, pažnja ovoga poznatog njemačkog neuroznanstvenika i psihijatra posebno je usmjerena na djecu i mlade. U fokus javnosti dovele su ga kontroverze povodom …
Kako pod očitim dojmom lockdowna dalje komentira Berardi, „viralna oluja pustoši poljem žudnje“[1] – i dok nije moguće sa sigurnošću predvidjeti daljnji razvoj erotskog senzibiliteta, svejedno treba procijeniti dubinu poremećaja, kao i dokučiti način na koji senzibilnost može preusmjeravati žudnju. Konkretnije, radi se o tome da su ljudi „po prvi puta u povijesti pozvani da …
Procesi socioekonomske i tehnološke preobrazbe koju se već niz desetljeća povezuje s Postmodernom, „postindustrijskim društvom“ (Bell), i „likvidnim modernitetom“ (Bauman) – privatizacija, digitalizacija, globalizacija itd. – donose i vrlo prepoznatljive posljedice po dušu i duh. U svojoj knjizi Doba disrupcije: Kako ne poludjeti (2016.)[1], francuski filozof Bernard Stiegler proziva „industrijsku i sustavnu glupost“ i „novo …
„Kako je moguće da ozbiljni ljudi nastavljaju vjerovati u progres, suočeni s nagomilanim dokazima od kojih bi se moglo očekivati da pobiju ideju progresa jednom zauvijek?“ (Christopher Lasch, The True and Only Heaven: Progress and Its Critics) O njemačkom neuroznanstveniku i psihijatru Manfredu Spitzeru počelo se kod nas stidljivo govoriti negdje od kraja 2018., kada …
Generacijsko grupiranje mladih u sociopsihološke „kohorte“ provlači se kroz najveći dio dvadesetog stoljeća i sve do danas. Počevši od 1920-ih godina, kada se počelo govoriti o dezorijentiranoj, „izgubljenoj generaciji“ – koja je stasala tijekom Prvog svjetskog rata – ovaj vid pseudointelektualne zanimacije, nastavio se kroz uspone i padove, prelazeći s optimističkih naglasaka (Greatest Generation) na …
Usporedba suvremene neoliberalne inačice kapitalizma – ili, nadzorne (surveillance), kako to preciznije naziva Zuboff – s Orwellovom 1984-om, nipošto nije ekstremistički eksces. Naime, praktično svatko tko se teorijski suočava s ovom novom vrstom moći, u pokušaju da se interpretira novo i još nedovoljno poznato, nužno pribjegava pogledu kroz „stare naočale“. Kao što primjećuje Zuboff, „(n)ema …
Vrtlog automatiziranog socijalnog uspoređivanja proizvodi „virus nesigurnosti i tjeskobe“ (S. Zuboff), koji normalne mlade ljude pogađa podjednako kao što bihevioralna tehnologija kockarske industrije pretvara svakodnevne potrošače u kompulzivne kockare. Jedan aspekt problema je što „zatvorene petlje eskalirajuće kompulzije“ dodatno „neprirodno zaoštravaju i intenziviraju prirodnu orijentaciju prema skupini“ – dakle, prirodnu sklonost koja je daleko najizraženija …
SHOSHANA ZUBOFF: SOCIOPSIHOLOGIJA „NADZORNOG KAPITALIZMA“ – VII. DIO Read More »
Snaga društvenog uspoređivanja tjera ljude da rade šašave stvari, stvari koje inače zasigurno ne bi radili. Uzajamna vidljivost oslobađa social comparison proces, a sve s ciljem uspješnog podešavanja (tuning) i okupljanja u stado (herding). Nekoć prirodni psihološki procesi tweakani su da povise efikasnost „društvenog pritiska“ (social pressure), što nužno vodi prema razmjernoj modifikaciji ponašanja. Kako …
SHOSHANA ZUBOFF: SOCIOPSIHOLOGIJA „NADZORNOG KAPITALIZMA“ – VI. DIO Read More »
Kada je Facebookov News Feed prvi puta lansiran 2006. godine, pretvorio je Facebook iz društvene mreže na kojoj su korisnici mogli odlučiti hoće li posjetiti stranice svojih prijatelja, i žele li uopće vidjeli njihove apdejtove – u automatsko šeranje u streamu stranice svake osobe. Na stotine tisuća korisnika, zgroženih tim jednostranim atakom na privatnost, pridružili …
SHOSHANA ZUBOFF: SOCIOPSIHOLOGIJA „NADZORNOG KAPITALIZMA“ – V. DIO Read More »
