Kada u eksperimentalnoj komičnoj drami Dereka Jarmana, koncem predavanja na Cambridgeu jedan student suoči filozofa Ludwiga Wittgensteina sa zdravorazumskom snagom „prirodnosti“ uvriježenih tvrdnji – poput „Znam da me boli“ – profesor uzvraća sljedećim pitanjem: „Recite, zašto je ljudima prirodnije vjerovati da se Sunce okreće oko Zemlje, a ne obrnuto?“ Nakon očekivanog studentovog odgovora da to …
Nakon uvodnog „misaonog eksperimenta“ (vidi prošli nastavak „Smartfon epidemija“), Spitzer poglavlje posvećeno obrazovanju započinje sa samouvjerenom tvrdnjom da je znanstveno dokazano „što djeci čini dobro, a što ne“. Konkretno, „Mala ljudska bića imaju potrebu za kontaktima sa svojim vršnjacima, s odraslima koji su puni razumijevanja i topline, i s prirodom. Međutim, nemaju potrebu za bavljenjem …
Epidemija pametnih telefona: prijetnja zdravlju, obrazovanju i društvu (2018.) četvrta je knjiga Manfreda Spitzera posvećena posljedicama novih elektronskih medija na korisnike, a prošle je godine prevedena i na hrvatski jezik. U svakoj knjizi, pažnja ovoga poznatog njemačkog neuroznanstvenika i psihijatra posebno je usmjerena na djecu i mlade. U fokus javnosti dovele su ga kontroverze povodom …
Evergreen State College nije jedno od najvećih javnih sveučilišta u SAD-u, ali je na glasu kao jedno od najliberalnijih i najprogresivnijih. Uostalom, smješteno je na sat vožnje od Seattlea, u kojemu redovito pobjeđuju demokrati, u pravilu s preko 80 posto glasova. Dodajmo i da je najveći grad države Washington prva metropola u povijesti SAD-a koja …
Kako pod očitim dojmom lockdowna dalje komentira Berardi, „viralna oluja pustoši poljem žudnje“[1] – i dok nije moguće sa sigurnošću predvidjeti daljnji razvoj erotskog senzibiliteta, svejedno treba procijeniti dubinu poremećaja, kao i dokučiti način na koji senzibilnost može preusmjeravati žudnju. Konkretnije, radi se o tome da su ljudi „po prvi puta u povijesti pozvani da …
Među lucidnijim komentatorima načina na koje je koronavirus dòsada promijenio naša društva, ovdje ćemo pažnju posvetiti talijanskom filozofu Francu „Bifu“ Berardiju, čije analize ponajprije karakteriziraju suptilnost i razboritost umjerenosti. Naime, dok neki autori radikalno negiraju opasnost prijetnje, pa samim time i epidemiološke mjere čitaju kao početke neototalitarne distopije (Giorgio Agamben), drugu krajnost predstavljaju oni koji …
Sljedeći tekst je u osnovi moje vlastito izlaganje koje sam održao 29. rujna 2021. godine na međunarodnoj konferenciji Istok – Zapad: komparativna filozofija i svjetska situacija, u sklopu međunarodne znanstveno-kulturne manifestacije 29. Dani Frane Petrića na Cresu. Tekst je u stvari prošireni sažetak rada koji je kao cjelina više nego tri puta duži. Kao takav, …
NOVI “POSLJEDNJI čOVJEK”: ZAPAD SUSREćE ISTOK 2.0 Read More »
Sa svojom Teorijom neobrazovanosti, austrijski filozof Konrad Paul Liessmann je još 2006. iznio sve protuargumente zagovornicima obrazovnih reformi ad infinitum. Otkada znam za školu – i prije negoli sam se zaposlio u jednoj – najavljivalo se „onu“ predstojeću Veliku Reformu, pri čemu se ipak nije krilo da ona neće okončati Reformu kao takvu. Time je …
Procesi socioekonomske i tehnološke preobrazbe koju se već niz desetljeća povezuje s Postmodernom, „postindustrijskim društvom“ (Bell), i „likvidnim modernitetom“ (Bauman) – privatizacija, digitalizacija, globalizacija itd. – donose i vrlo prepoznatljive posljedice po dušu i duh. U svojoj knjizi Doba disrupcije: Kako ne poludjeti (2016.)[1], francuski filozof Bernard Stiegler proziva „industrijsku i sustavnu glupost“ i „novo …
„Kako je moguće da ozbiljni ljudi nastavljaju vjerovati u progres, suočeni s nagomilanim dokazima od kojih bi se moglo očekivati da pobiju ideju progresa jednom zauvijek?“ (Christopher Lasch, The True and Only Heaven: Progress and Its Critics) O njemačkom neuroznanstveniku i psihijatru Manfredu Spitzeru počelo se kod nas stidljivo govoriti negdje od kraja 2018., kada …
