Kada u eksperimentalnoj komičnoj drami Dereka Jarmana, koncem predavanja na Cambridgeu jedan student suoči filozofa Ludwiga Wittgensteina sa zdravorazumskom snagom „prirodnosti“ uvriježenih tvrdnji – poput „Znam da me boli“ – profesor uzvraća sljedećim pitanjem: „Recite, zašto je ljudima prirodnije vjerovati da se Sunce okreće oko Zemlje, a ne obrnuto?“ Nakon očekivanog studentovog odgovora da to …
Nakon uvodnog „misaonog eksperimenta“ (vidi prošli nastavak „Smartfon epidemija“), Spitzer poglavlje posvećeno obrazovanju započinje sa samouvjerenom tvrdnjom da je znanstveno dokazano „što djeci čini dobro, a što ne“. Konkretno, „Mala ljudska bića imaju potrebu za kontaktima sa svojim vršnjacima, s odraslima koji su puni razumijevanja i topline, i s prirodom. Međutim, nemaju potrebu za bavljenjem …
Kako pod očitim dojmom lockdowna dalje komentira Berardi, „viralna oluja pustoši poljem žudnje“[1] – i dok nije moguće sa sigurnošću predvidjeti daljnji razvoj erotskog senzibiliteta, svejedno treba procijeniti dubinu poremećaja, kao i dokučiti način na koji senzibilnost može preusmjeravati žudnju. Konkretnije, radi se o tome da su ljudi „po prvi puta u povijesti pozvani da …
Sljedeći tekst je u osnovi moje vlastito izlaganje koje sam održao 29. rujna 2021. godine na međunarodnoj konferenciji Istok – Zapad: komparativna filozofija i svjetska situacija, u sklopu međunarodne znanstveno-kulturne manifestacije 29. Dani Frane Petrića na Cresu. Tekst je u stvari prošireni sažetak rada koji je kao cjelina više nego tri puta duži. Kao takav, …
NOVI “POSLJEDNJI čOVJEK”: ZAPAD SUSREćE ISTOK 2.0 Read More »
Sa svojom Teorijom neobrazovanosti, austrijski filozof Konrad Paul Liessmann je još 2006. iznio sve protuargumente zagovornicima obrazovnih reformi ad infinitum. Otkada znam za školu – i prije negoli sam se zaposlio u jednoj – najavljivalo se „onu“ predstojeću Veliku Reformu, pri čemu se ipak nije krilo da ona neće okončati Reformu kao takvu. Time je …
„Kako je moguće da ozbiljni ljudi nastavljaju vjerovati u progres, suočeni s nagomilanim dokazima od kojih bi se moglo očekivati da pobiju ideju progresa jednom zauvijek?“ (Christopher Lasch, The True and Only Heaven: Progress and Its Critics) O njemačkom neuroznanstveniku i psihijatru Manfredu Spitzeru počelo se kod nas stidljivo govoriti negdje od kraja 2018., kada …
Generacijsko grupiranje mladih u sociopsihološke „kohorte“ provlači se kroz najveći dio dvadesetog stoljeća i sve do danas. Počevši od 1920-ih godina, kada se počelo govoriti o dezorijentiranoj, „izgubljenoj generaciji“ – koja je stasala tijekom Prvog svjetskog rata – ovaj vid pseudointelektualne zanimacije, nastavio se kroz uspone i padove, prelazeći s optimističkih naglasaka (Greatest Generation) na …
„Vrijeme u kojem je postojalo nešto takvo kao Drugi, prošlo je. Drugi kao tajna, Drugi kao iskušenje, Drugi kao eros, Drugi kao želja, Drugi kao pakao, i Drugi kao bol – nestaje. Negativnost Drugoga sada se povlači pred pozitivnošću Istog. Proliferacija Istog utemeljuje patološke promjene koje pogađaju društveno tijelo. Ono se ne razbolijeva zbog uskrate …
NEOLIBERALIZAM NAš SVAGDAšNJI – V.DIO: POHVALA „IDIOTIZMU“ Read More »
Usporedba suvremene neoliberalne inačice kapitalizma – ili, nadzorne (surveillance), kako to preciznije naziva Zuboff – s Orwellovom 1984-om, nipošto nije ekstremistički eksces. Naime, praktično svatko tko se teorijski suočava s ovom novom vrstom moći, u pokušaju da se interpretira novo i još nedovoljno poznato, nužno pribjegava pogledu kroz „stare naočale“. Kao što primjećuje Zuboff, „(n)ema …
Hanova teza o neoliberalnoj politici kao psihopolitici u fokus stavlja inflaciju zanimanja za emocije i rašireni diskurs o njima, koji se preko masovnih medija i društvenih mreža odavno prelio i na akademsku razinu. Izgleda da smo se definitivno oprostili od čovjeka kao animal rationale – dakle, ujedno i od aristotelovskog nasljeđa, kako u medievalno-skolastičkoj (Toma …
